UPRIS – Udruga za prirodoslovna istraživanja

Posjetili smo Muzej krapinskih neandertalaca “Kraneamus”

3

Članovi UPRIS-a posjetili su 14. travnja Muzej Krapinskih neandertalaca “Kraneamus”. Članovi Hrvatskog geološkog društva imaju besplatan ulaz na čemu zahvaljujemo Muzeju.

Dragutin Gorjanović Kramberger (geolog, paleontolog i arheolog) jamačno je najcitiraniji hrvatski prirodoslovac. Od 1899. do 1905. vršio je iskapanja i klasifikaciju fosilnih ostataka homo neandertalensisa (ili kako ga još naziva homo primigenius) na području Hušnjakovog brda kraj Krapine. To je najizdašniji nalaz ovog pretka modernog čovjeka u svijetu čime je Krapinu uvrstio na svjetsku paleontološku i antropološku kartu. Utvrđena je starost nalazišta od 125 000 godina, a ukupno je identificirano oko 900 ljudskih fosilnih kostiju koje su pripadale desecima neandertalaca u dobi od 2 do 40 godina. Taj čovjekov predak dobio je ime po prvom nalazištu 1856. u njemačkom Neandertalu (premda su zabilježena i ranija otkrića).

6

10

Gorjanović Kramberger se morao boriti s uvriježenim pogledima na fosilne ostatke čovjeka. Znameniti francuski paleontolog Georges Cuvier poznat kao “otac paleonotologije” prethodno je izjavio da “L’ homme fossile n’ existe pas“, odnosno “fosilnoga čovjeka nema“. Tim smjerom su se vodili njemački anatomi koji te i naknadne nalaze pripisuju bolesti pronađenih pojedinaca modernih ljudi. No otkrićima Gorjanovića Krambergera ni oni nisu mogli proturječiti te izjavljuju da je ovo rijetko viđen znanstveni obrat koji se ne bi dogodio bez krapinskog nalazišta. Ipak, kao i svi veliki znanstvenici, morao se i on ponegdje prikloniti duhu tadašnjeg vremena i posljedično donijeti krivi zaključak. Tako je primjerice u svom kapitalnom djelu Diluvijalni čovjek iz Krapine u Hrvatskoj (Der diluviale Mensch von Krapina in Kroatien) iz 1905. napisao da odebljani nadočni rubovi neandertalca nalikuju onima majmuna, ali da to zajedničko obilježje “nema se smatrati kakovom srodstvenom vezom između čovjeka i majmuna” nego to tumači pojavom uzrokovanom oblikom glave s kosim čelom i jakim mišićima za žvakanje (jer uočava da ni kod mladih majmuna ni kod djeteta neandertalaca ti nadočni rubovi nisu izraženi dok su kod oba odrasla primjerka veoma izraženi). No, nije se mogao prikloniti tadašnjim shvaćanjima i proglasiti neandertalca “bolesnim modernim čovjekom” ili primitivnom vrstom koja nema veze s nama.

Gorjanović Kramberger ovim pronalaskom doživio je za života svjetsku slavu. Prvi put je počeo upotrebljavati rendgenske zrake za proučavanje fosilnih ostataka te je osmislio i druge znanstvene metode koje se danas koriste. Najzaslužniji je za utemeljenje Geologijskog povjerenstva za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju koje je preraslo u današnji Hrvatski geološki institut.

8

O samom Muzeju ovdje nećemo puno pričati već pozivamo naše članove i sve zainteresirane da obavezno posjete nesumljivo najmoderniji Muzej u Hrvatskoj. Očekuje vas avantura koja će vas provesti razdobljem od nastanka našeg planeta preko fosilno dokumentirane geološke prošlosti Zemlje pa sve do evolucije vrste Homo. Upoznat ćete mnogo detalja poput anatomskih razlika neandertalca i vas te ćete vidjeti hiperrealistične skulpture neandertalske obitelji  koje je izradila svjetski poznata francuska kiparica. Nakon izlaska iz Muzeja doći ćete na Hušnjakovo brdo gdje će vas šumska staza voditi lokalitetima prema kojima je Dragutin Gorjanović Kramberger rekonstruirao postojanje neandertalskog čovjeka i ponovno ga vratio u život.

LOGO MKN

error: Content is protected !!